• radno vreme: ponedeljak - petak 08.00-16.00
  • kontakt@biznisklinika.co.rs

Месец: август 2023.

U Srbiji manje plate u junu nego u maju

Prosečna plata u Srbiji u junu je iznosila 85.539 dinara neto, odnosno 118.025 dinara bruto, pokazali su podaci Repuličkog zavoda za statistiku. Na međugodišnjem nivou plate su porasle, ali su pale na mesečnom.

Ako se podaci uporede sa mesecom pre, vidi se da su junske zarade u proseku nominalno niže za 0,8 odsto, a realno niže za 1,5 odsto u odnosu na maj. Medijalna neto zarada za jun iznosila je 65.358 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Pored toga, dok inflacija nagriza potrošačku moć svuda u svetu, saznali smo i da na sastanku između pregovaračkih timova reprezentativnih sindikata, vlade i poslodavaca održanom u petak nije postignut dogovor oko minimalne cene rada.

Smanjenje plata od 1,5% u junu u odnosu na maj može signalizirati izazove u ekonomiji Srbije. Kratkoročno, uticati na usporavanje privrednog rasta. Ovo takođe može povećati finansijski pritisak na domaćinstva, ograničavajući njihovu sposobnost za štednju i investicije.

Niska primanja mogu uticati na inflaciju, budući da potrošači mogu biti manje skloni da troše. To može stvoriti izazove za centralnu banku u održavanju stabilnosti cena.

Smanjenje prihoda može takođe dovesti do smanjenja potražnje za proizvodima i uslugama, što može uticati na poslovanje mnogih firmi. Kratkoročno, ovo može dovesti do smanjenja zapošljavanja i veće nezaposlenosti.

Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti, vlada bi mogla razmotriti mere podrške kako bi podržala privredu i potrošače. Takođe bi bilo važno da se prate ekonomski indikatori kako bi se preduzele odgovarajuće mere u budućnosti i da se stimuliše rast plata kako bi se ponovno podstakla potrošnja i investicije.

Maloprodaja u junu zabeležila peti uzastopni pad

Srbija je (ponovo) izbegla recesiju, uz maloprodaju koja nastavlja da pada peti mesec zaredom. Javnost ne prestaje da diskutuje o ukidanju plaćanja korverzije za pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu, dok NIS-u, koji je ionako oslobođen iste, padaju akcije, a i plan investiranja im postaje upitan.

Srbija je i u drugom kvartalu izbegla recesiju budući da je realni rast BDP-a u drugom kvartalu bio 1,7 odsto u odnosu na prošlu godinu, objavio je u ponedeljak Republički zavod za statistiku.

Deficit u spoljnoj trgovini naše zemlje sa svetom u prvoj polovini ove godine niži je za 35,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iznosio je 4,02 milijardi evra.

Rast industrijske proizvodnje je u junu u Srbiji bio niži od onog prethodnog meseca na međugodišnjem nivou, naspram evropske tendencije rasta u prvom polugođu ove godine, ali i najave usporavanja u drugih šest meseci. Indeks industrijske proizvodnje je u odnosu na prosek iz 2022. porastao za 2,9 odsto, a u odnosu na jun 2022. god porastao je za 0,5 odsto.

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u junu je bio nominalno veći za 4,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, realni indeksi maloprodajnih cena beleže peti pad zaredom, i to za šest odsto, pokazala je zvanična statistika.

Ukoliko uporedimo promet u prvom polugodištu 2023. sa istim periodom prošle godine, nominalni rast iznosi 8,5 odsto, a u istom periodu zabeležen je i realni pad od 5,1 odsto.

„Očigledno je (u nedostatku detalja kod objave rasta BDP-a) na nešto sporiji godišnji rast realnog BDP-a snažnije uticao negativan trend lične potrošnje, na šta ukazuju podaci o realnom godišnjem padu u maloprodaji od 6,3 odsto u periodu od maja do juna 2023“.