• radno vreme: ponedeljak - petak 08.00-16.00
  • kontakt@biznisklinika.co.rs

Privreda Srbije pred izazovima: Kako preživeti nadolazeću ekonomsku zimu?

Privreda Srbije pred izazovima: Kako preživeti nadolazeću ekonomsku zimu?

Srbija se suočava sa sve ozbiljnijim ekonomskim izazovima. Inflacija koja uporno ne posustaje, visoke kamatne stope, pad kupovne moći stanovništva i sve manji priliv stranih investicija – samo su neki od pokazatelja da se domaća ekonomija kreće u neizvesnom pravcu. Mali i srednji preduzetnici, koji čine okosnicu srpske privrede, sve teže opstaju u tržišnoj utakmici.

Poslednji kvartalni izveštaji ukazuju na pad industrijske proizvodnje u ključnim sektorima, dok se sve više firmi odlučuje na smanjenje troškova – što često znači otpuštanja ili zatvaranje poslovnica. Rast cena energenata i osnovnih sirovina dodatno opterećuje već narušenu likvidnost brojnih firmi.

Banke, s druge strane, postaju opreznije kada je u pitanju kreditiranje malih i srednjih preduzeća, a potrošači sve više biraju osnovne proizvode, što utiče na pad prometa u maloprodaji i uslužnim delatnostima. Sve više se oseća nedostatak strateškog planiranja, a mnogi preduzetnici priznaju da „imaju osećaj da kormilare bez kompasa“.

Upravo u ovakvim vremenima, jasno je koliko je neophodno imati kvalitetan savet i strateško upravljanje poslovanjem. BiznisKlinika.co.rs je nastala kao odgovor na krizu – da ponudi preduzetnicima konkretna rešenja, dijagnostiku poslovanja i predloge za opstanak i rast u nepovoljnom okruženju.

Naša metodologija se zasniva na brzoj analizi problema, identifikaciji ključnih rizika i preporukama koje se mogu odmah primeniti. Bilo da se radi o smanjenju troškova, novim prodajnim kanalima ili reorganizaciji poslovnog modela – nudimo realne, izvodljive savete.

Ako imate osećaj da vaše poslovanje klizi nizbrdo ili da stagnira, vreme je da preduzmete konkretne korake. Posetite www.biznisklinika.co.rs i zakažite besplatnu konsultaciju – jer vaša firma zaslužuje više od preživljavanja.

Pad proizvodnje u nemačkoj industriji produbio se u februaru

Pad proizvodnje u Nemačkoj neočekivano se produbio u februaru, a aktivnost je opala bržim tempom usled pada tražnje u zemlji i inostranstvu.

Indeks menadžera nabavke (PMI) kompanije S&P Global za industrijski sektor zemlje pao je na 42,3 sa 45,5 u prethodnom mesecu – znatno ispod bilo koje procene ekonomista u istraživanju. Zahvaljujući poboljšanju uslova u uslugama, ukupna poslovna aktivnost je pala samo na 46,1 sa 47.

„Nakon tračka nade poslednjih meseci, nemačka industrija se sada oseća prilično mračno“, rekao je analitičar, ekonomista u Hamburškoj komercijalnoj banci. Podaci otkrivaju „pad proizvodnje, uz nagli pad novih porudžbina, kako u zemlji, tako i na međunarodnom nivou“.

Cene novih stanova u Beogradu pale u poslednjem tromesečju, cena starogradnje rasla

U Beogradu su novosagrađeni stanovi imali tendenciju pada cene od oko osam odsto, dok su stari stanovi u pojedinim opštinama rasli i do 17 odsto, pokazuju podaci izveštaja Republičkog geodetskog zavoda za četvrti kvartal. Ali manje se kupovalo, pogotovo iz kredita.

Kada je reč o celoj Srbiji, ukupna količina novca korišćena za kupovinu nekretnina iznosila je 1,7 milijardi evra, što je za 40 odsto više u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine (pre pandemije) i za 22 odsto manje u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosio je 32.069, što je za 6,7 odsto više u odnosu na isti kvartal 2019. godine, pre izbijanja pandemije virusa korona i za 14,3 odsto manje nego u četvrtom kvartalu prošle godine.

Pad sektora turizma u Srbiji

U oktobru ove godine u Srbiji je zabeležen pad broja dolazaka turista za 1,5 odsto u odnosu na isti mesec lane, a broj noćenja je niži za 13 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Zemlja je u posmatranom periodu zabeležila više od 396.000 dolazaka i preko 1.095.000 noćenja, a pad je uzrokovan slabijim interesovanjem domaćih gostiju.

Prema najnovijem izveštaju RZS, broj noćenja domaćih turista u oktobru je pao za preko 21 odsto međugodišnje, dok je broj noćenja stranaca neznatno manji – za svega 0,5 procenata. Gledano po broju dolazaka, naši građani su ih ostvarili za oko 10 odsto manje nego u oktobru 2022, dok je stranaca čak bilo i više nego prošle godine – i to za devet odsto.

Banje su tokom oktobra podbacile u odnosu na isti period prošle godine, sa preko 20 odsto manje ostvarenih dolazaka i skoro 30 odsto manje noćenja. Planinski centri su zabeležili neznatno manje dolazaka, ali zato za preko 10 procenata manje noćenja. Gradska naselja ostvarila su za 4,5 procenata više dolazaka, ali i za 3,6 odsto manje noćenja.

Biznis klinika lider u novoj inicijativi: Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije

Današnje poslovno okruženje zahteva stalno unapređenje i prilagodljivost kako bi kompanije ostale konkurentske. Konsultantska kuća Biznis klinika, lider u oblasti poslovnog konsaltinga, lansira inovativnu inicijativu pod nazivom „Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije“. Ova akcija ima za cilj da omogući kompanijama besplatan i brz uvid u svoje poslovanje i potencijal za unapređenje.

Besplatan dijagnostički pregled, koji traje jedan dan, pruža kompanijama priliku da njihovo poslovanje pažljivo analizira stručni tim konsultanata iz Biznis klinike. Pregled obuhvata sve ključne aspekte kompanije, uključujući upravljanje resursima, operacije, finansije i strategiju. Nakon detaljne analize, kompanijama će biti pružene konkretne smernice i preporuke za unapređenje i postizanje boljih rezultata.

Ova inicijativa naglašava predanost Biznis klinike u pružanju vrednih usluga klijentima i pomaže kompanijama da shvate gde se nalaze i kako mogu napredovati. Besplatni dijagnostički pregled pomaže u identifikaciji potencijalnih problema, optimizaciji poslovnih procesa i razvoju strategija za budućnost.

„U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, kompanije moraju biti agilne i brze u donošenju odluka. Naša inicijativa ‘Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije’ pruža klijentima priliku da dobiju brz i besplatan pregled svog poslovanja i da donesu informisane odluke za dalji rast“, rekao je Marko Jovanović, saradnik Biznis Klinike.

Ova akcija je jedinstvena prilika za kompanije da steknu dublje razumevanje svog poslovanja i da postave osnove za uspeh u budućnosti. Biznis Klinika je ponosna što može da podrži kompanije u njihovom traganju za efikasnim rešenjima i unapređenjem poslovanja.

Kako biste zakazali svoj besplatan dijagnostički pregled ili saznali više o ovoj inicijativi, kontaktirajte njihov tim stručnjaka na mejl kontakt@biznisklinika.co.rs. Sada je pravo vreme da investirate u bolju budućnost vaše kompanije.

Biznis klinika lider u novoj inicijativi: Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije

Današnje poslovno okruženje zahteva stalno unapređenje i prilagodljivost kako bi kompanije ostale konkurentske. Konsultantska kuća Biznis klinika, lider u oblasti poslovnog konsaltinga, lansira inovativnu inicijativu pod nazivom „Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije“. Ova akcija ima za cilj da omogući kompanijama besplatan i brz uvid u svoje poslovanje i potencijal za unapređenje.

Besplatan dijagnostički pregled, koji traje jedan dan, pruža kompanijama priliku da njihovo poslovanje pažljivo analizira stručni tim konsultanata iz Biznis klinike. Pregled obuhvata sve ključne aspekte kompanije, uključujući upravljanje resursima, operacije, finansije i strategiju. Nakon detaljne analize, kompanijama će biti pružene konkretne smernice i preporuke za unapređenje i postizanje boljih rezultata.

Ova inicijativa naglašava predanost Biznis klinike u pružanju vrednih usluga klijentima i pomaže kompanijama da shvate gde se nalaze i kako mogu napredovati. Besplatni dijagnostički pregled pomaže u identifikaciji potencijalnih problema, optimizaciji poslovnih procesa i razvoju strategija za budućnost.

„U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, kompanije moraju biti agilne i brze u donošenju odluka. Naša inicijativa ‘Besplatan dijagnostički pregled vaše kompanije’ pruža klijentima priliku da dobiju brz i besplatan pregled svog poslovanja i da donesu informisane odluke za dalji rast“, rekao je Marko Jovanović, saradnik Biznis Klinike.

Ova akcija je jedinstvena prilika za kompanije da steknu dublje razumevanje svog poslovanja i da postave osnove za uspeh u budućnosti. Biznis Klinika je ponosna što može da podrži kompanije u njihovom traganju za efikasnim rešenjima i unapređenjem poslovanja.

Kako biste zakazali svoj besplatan dijagnostički pregled ili saznali više o ovoj inicijativi, posetite www.biznisklinika.rs i kontaktirajte njihov tim stručnjaka. Sada je pravo vreme da investirate u bolju budućnost vaše kompanije.

Kriza u sektoru nekretnina se pojačava

Evropska unija suočava se s velikom krizom u sektoru nekretnina, pre svega u novogradnji. Ne samo da su građevinski materijali značajno poskupeli, što kvari planove građevinskim kompanijama, nego su i krediti skočili preko svake mere, zahvaljujući stalnom rastu kamatnih stopa, pa se sve manje porodica odlučuje za investiciju u nove nekretnine.

Najteže pogođene zemlje su neke od najbogatijih. Broj novih građevinskih dozvola u Nemačkoj pao je za više od 27 odsto u prvoj polovini godine. Dozvole u Francuskoj su do jula smanjene za 28 odsto, a očekuje se da će novogradnja u Velikoj Britaniji pasti za više od 25 odsto ove godine.

Pritisak na stanovanje stvara rizik od proširenje podela u društvu tako što će ljude primorati da izdvajaju više svojih prihoda za smeštaj, a pogotovo usred migrantske krize. Stavovi prema migrantima bi se takođe mogli dodatno pogoršati jer se na njih sve više gleda kao na rivale za oskudan životni prostor. U Lörrachu — gradu na jugu Nemačke — nekoliko desetina stanara je bilo prinuđeno da preseli stanove ranije ove godine kako bi oslobodili mesto za izbeglice.

Desničarske partije beleže rast u Nemačkoj u poslednje vreme, s posebnim akcentom na rešavanje stambene krize, koja je zapravo tek započela, i kojoj se ne nazire kraj.

Na svetskim tržištima indeksi pali drugu nedelju zaredom: Ulagači nesigurni

Na svetskim berzama su cene deonica pale i prošle nedelje, druge zaredom, jer je vrlo izgledno da će zbog visoke inflacije kamatne stope u SAD-u, ali i drugim zapadnim zemljama ostati povišene duže nego što se očekivalo. Na Wall Streetu Dow Jones je prošle nedelje pao 1.3 posto, na 33.507 bodova, a S&P 500 0.7 posto, na 4.288 poena Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0.1 posto, na 13.219 poena.

Ulagači su zabrinuti i zbog rizika od privremenog zatvaranja državnih službi, što bi loše uticalo na ekonomiju SAD-a. Naime, ako Kongres ne osigura sredstva za fiskalnu godinu koja počinje 1. oktobra rad državnih službi bio bi zaustavljen, a stotine hiljada zaposlenih privremeno bi ostalo bez posla i bez plate.

Svake godine u ovo doba republikanci i demokrate pregovaraju o daljem finansiranju državnih službi, a dogovor obično postignu u zadnji tren.

S druge strane, podršku tržištu pružili su makroekonomski podaci koji su pokazali da je američka ekonomija u drugom tromesečju solidno poraslo i da se u trećem kvartalu nastavlja stabilan rast.

Pritom inflacijski pritisci lagano popuštaju. U petak je objavljen izveštaj o troškovima lične potrošnje, prema kojemu je inflacija, prvi put nakon više od dve godine, skliznula ispod 4 posto. No, to je i dalje znatno više od Fedovog ciljanog nivoa od 2 posto.

U celom septembru Dow Jones pao je 3.5 posto, S&P 500 gotovo 5, a Nasdaq indeks 5.8 posto. Zbog toga su indeksi zabeležili pad i u celom trećem kvartalu. Dow Jones izgubio je 2.6, S&P 3.6, a Nasadaq 4.1 posto.

I na evropskim su berzama cene deonica prošle nedelje pale. Londonski FTSE indeks pao je 1 posto, na 7.608 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1.1 posto, na 15.386 poena, a pariški CAC 0.7 posto, na 7.135 poena. FTSE indeks 600 vodećih evropskih deonica pao je u celom septembru 2.1 posto, a u trećem tromesečju 2.9 posto.

OPEC smanjuje proizvodnju: Zalihe u SAD-u padaju

Poslednjih nedelja cena nafte na svetskom tržištu raste. Vodeći izvoznici sirove nafte Saudijska Arabija i Rusija smanjuju proizvodnju i izvoz, a zalihe crnog zlata padaju i u Sjedinjenim Državama.

Blagi porast cene nafte možemo očekivati najesen dok su se cene gasa i električne energije na međunarodnom tržištu stabilizovale. Ne očekuju se poremećaji u snabdevanju energentima.

Zemlje OPEC-a smanjuju proizvodnju i izvoz, Iran otvara nove gasne platforme, Kina se okreće zelenoj energiji, svako na svoj način jača energetsku neutralnost. Cena nafte na tržištu varira.

– Saudijska arabija i Rusija zajedno sa saveznicima imaju cilj da održavaju cenu barela nafte iznad 90 dolara pa čak i do 95 dolara  međutim neće ići iznad toga, sve je očekivano i pod kontrolom.

Obuzdavanje cena, posebno struje, ima dobru i lošu stranu, tvrde stručnjaci.

– To je dobro zbog inflacije ali s druge strane nisam blagonaklon to je medveđa usluga potrošačima i moramo se suočiti sa realnim cenama. Ova jeftina cena struje ne ide u korist širenju solarnih elektrana, a budućnost je izazovna, nepredvidljiva i dinamična, kažu energetski analitičari.

U Srbiji manje plate u junu nego u maju

Prosečna plata u Srbiji u junu je iznosila 85.539 dinara neto, odnosno 118.025 dinara bruto, pokazali su podaci Repuličkog zavoda za statistiku. Na međugodišnjem nivou plate su porasle, ali su pale na mesečnom.

Ako se podaci uporede sa mesecom pre, vidi se da su junske zarade u proseku nominalno niže za 0,8 odsto, a realno niže za 1,5 odsto u odnosu na maj. Medijalna neto zarada za jun iznosila je 65.358 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Pored toga, dok inflacija nagriza potrošačku moć svuda u svetu, saznali smo i da na sastanku između pregovaračkih timova reprezentativnih sindikata, vlade i poslodavaca održanom u petak nije postignut dogovor oko minimalne cene rada.

Smanjenje plata od 1,5% u junu u odnosu na maj može signalizirati izazove u ekonomiji Srbije. Kratkoročno, uticati na usporavanje privrednog rasta. Ovo takođe može povećati finansijski pritisak na domaćinstva, ograničavajući njihovu sposobnost za štednju i investicije.

Niska primanja mogu uticati na inflaciju, budući da potrošači mogu biti manje skloni da troše. To može stvoriti izazove za centralnu banku u održavanju stabilnosti cena.

Smanjenje prihoda može takođe dovesti do smanjenja potražnje za proizvodima i uslugama, što može uticati na poslovanje mnogih firmi. Kratkoročno, ovo može dovesti do smanjenja zapošljavanja i veće nezaposlenosti.

Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti, vlada bi mogla razmotriti mere podrške kako bi podržala privredu i potrošače. Takođe bi bilo važno da se prate ekonomski indikatori kako bi se preduzele odgovarajuće mere u budućnosti i da se stimuliše rast plata kako bi se ponovno podstakla potrošnja i investicije.