• radno vreme: ponedeljak - petak 08.00-16.00
  • kontakt@biznisklinika.co.rs

U Srbiji manje plate u junu nego u maju

U Srbiji manje plate u junu nego u maju

Prosečna plata u Srbiji u junu je iznosila 85.539 dinara neto, odnosno 118.025 dinara bruto, pokazali su podaci Repuličkog zavoda za statistiku. Na međugodišnjem nivou plate su porasle, ali su pale na mesečnom.

Ako se podaci uporede sa mesecom pre, vidi se da su junske zarade u proseku nominalno niže za 0,8 odsto, a realno niže za 1,5 odsto u odnosu na maj. Medijalna neto zarada za jun iznosila je 65.358 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Pored toga, dok inflacija nagriza potrošačku moć svuda u svetu, saznali smo i da na sastanku između pregovaračkih timova reprezentativnih sindikata, vlade i poslodavaca održanom u petak nije postignut dogovor oko minimalne cene rada.

Smanjenje plata od 1,5% u junu u odnosu na maj može signalizirati izazove u ekonomiji Srbije. Kratkoročno, uticati na usporavanje privrednog rasta. Ovo takođe može povećati finansijski pritisak na domaćinstva, ograničavajući njihovu sposobnost za štednju i investicije.

Niska primanja mogu uticati na inflaciju, budući da potrošači mogu biti manje skloni da troše. To može stvoriti izazove za centralnu banku u održavanju stabilnosti cena.

Smanjenje prihoda može takođe dovesti do smanjenja potražnje za proizvodima i uslugama, što može uticati na poslovanje mnogih firmi. Kratkoročno, ovo može dovesti do smanjenja zapošljavanja i veće nezaposlenosti.

Da bi se ublažili potencijalno negativni efekti, vlada bi mogla razmotriti mere podrške kako bi podržala privredu i potrošače. Takođe bi bilo važno da se prate ekonomski indikatori kako bi se preduzele odgovarajuće mere u budućnosti i da se stimuliše rast plata kako bi se ponovno podstakla potrošnja i investicije.

Maloprodaja u junu zabeležila peti uzastopni pad

Srbija je (ponovo) izbegla recesiju, uz maloprodaju koja nastavlja da pada peti mesec zaredom. Javnost ne prestaje da diskutuje o ukidanju plaćanja korverzije za pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu, dok NIS-u, koji je ionako oslobođen iste, padaju akcije, a i plan investiranja im postaje upitan.

Srbija je i u drugom kvartalu izbegla recesiju budući da je realni rast BDP-a u drugom kvartalu bio 1,7 odsto u odnosu na prošlu godinu, objavio je u ponedeljak Republički zavod za statistiku.

Deficit u spoljnoj trgovini naše zemlje sa svetom u prvoj polovini ove godine niži je za 35,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iznosio je 4,02 milijardi evra.

Rast industrijske proizvodnje je u junu u Srbiji bio niži od onog prethodnog meseca na međugodišnjem nivou, naspram evropske tendencije rasta u prvom polugođu ove godine, ali i najave usporavanja u drugih šest meseci. Indeks industrijske proizvodnje je u odnosu na prosek iz 2022. porastao za 2,9 odsto, a u odnosu na jun 2022. god porastao je za 0,5 odsto.

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u junu je bio nominalno veći za 4,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, realni indeksi maloprodajnih cena beleže peti pad zaredom, i to za šest odsto, pokazala je zvanična statistika.

Ukoliko uporedimo promet u prvom polugodištu 2023. sa istim periodom prošle godine, nominalni rast iznosi 8,5 odsto, a u istom periodu zabeležen je i realni pad od 5,1 odsto.

„Očigledno je (u nedostatku detalja kod objave rasta BDP-a) na nešto sporiji godišnji rast realnog BDP-a snažnije uticao negativan trend lične potrošnje, na šta ukazuju podaci o realnom godišnjem padu u maloprodaji od 6,3 odsto u periodu od maja do juna 2023“.

Kompanija Voda Sinđelić – inovativni začetnik hotela sa akva parkovima

Vrnjačka banja, očaravajuće turističko mesto u srcu Srbije, ne prestaje iznenađivati posetioce inovativnim ponudama i jedinstvenim iskustvima.

Upravo jedan od takvih spektakularnih koncepta, koji je unapredio ugled ovog mesta i privukao brojne posetioce, a koji je deo kompanije Voda Sinđelić doo, jeste hotel Vrnjačke Terme – pravi začetnik hotela sa akva parkovima u Srbiji.

Ovaj prefinjeni hotelski kompleks, smešten u idiličnom okruženju prirode, ne samo da pruža vrhunski smeštaj, već nudi i neponovljivu zabavu za sve uzraste. Ideja o integrisanju akva parkova unutar hotelskog kompleksa nije samo stvorila nove atrakcije za posetioce, već je i postavila standard za sve buduće hotele u Srbiji i regionu.

Kruna ponude ovog revolucionarnog hotela je akva park, kojima se, sa pravom, ponose. Smelo dizajnirane vodene atrakcije pružaju bezgraničnu radost i uživanje za sve posetioce, bez obzira na njihovu starosnu dob. Od adrenalinskih tobogana i bazena sa mirnijim lagunama i vodenih igrališta za najmlađe, svaki gost može pronaći odgovarajuću avanturu i relaksaciju.

Jedinstvenost hotela Vrnjačke Terme ogleda se i u kombinaciji luksuznih smeštajnih jedinica sa modernim i ekološkim dizajnom akva parka. Gosti se mogu opustiti u prostranim i elegantno uređenim sobama, dok izvan hotela, uživaju u prirodnom ambijentu i vodenim čarolijama koje su ujedinjene u savršen balans.

Pored izvanrednog akva parka, hotel Vrnjačke Terme nudi i bogat izbor restorana i barova sa vrhunskom kulinarskom ponudom. Gurmanske poslastice iz domaće i internacionalne kuhinje čine svaki obrok nezaboravnim doživljajem. Dodatno, hotelski kompleks takođe ima wellness i spa centar koji će gostima pružiti trenutke relaksacije i revitalizacije.

Međutim, ono što zaista izdvaja hotel Vrnjačke Terme jeste njihova posvećenost društveno odgovornom poslovanju. Hotel sprovodi brojne ekološke inicijative koje se ogledaju u očuvanju prirodne sredine i održivom razvoju. Njihove aktivnosti usmerene ka smanjenju ekološkog otiska i reciklaži pokazuju da inovativnost i odgovornost mogu ići ruku pod ruku.

Ova kompanija kao začetnik hotela sa akva parkovima ne samo da je oplemenio turističku ponudu Vrnjačkih Termi, već je postala uzor i inspiracija za razvoj hotelske industrije u regionu. Kroz svoe jedinstveni akva park, luksuzni smeštaj i posvećenost održivosti, hotel Vrnjačke Terme je postao sinonim za vrhunski doživljaj i nezaboravan boravak za sve goste koji žele istinski uživati u ovom čarobnom mestu.

Posetite njihovu veb adresu www.vrnjacketerme.rs i otkrijte čaroliju ovog jedinstvenog mesta.

Evropa sve siromašnija! Kupovna moć u skoro svim zemljama pada

Američki „The Wall Street Journal“ piše da se kupovna moć praktično u svim evropskim zemljama smanjuje iz meseca u mesec. Francuzi jedu manje delikatesa, a uz to piju manje crnog vina, Španci štede na maslinovom ulju, Finci pale saune u vetrovitim danima kada je struja jeftinija.

U Nemačkoj je potrošnja mesa i mleka pala na najniži nivo u poslednje tri decenije, a tržište organske hrane, koje je donedavno bilo u meteorskom usponu, sada je u jednakom meteorskom padu.

U Italiji se sazivaju krizni sastanci zbog cena testenina koje su porasle duplo više od prosečnog rasta cena. U različitim zemljama ima na stotine sličnih primera, a zbog pada potrošnje Evropa je početkom godine zapala u recesiju.

Sadašnje stanje u kome se Evropa nalazi nije se desilo preko noći. Njeno stanovništvo je sve starije, a pored toga, Evropljani preferiraju sve više slobodnog vremena i kraću radnu nedelju, što je godinama usporavalo privredni rast i smanjilo produktivnost. Zatim je usledila već poznata pandemija kovid 19 i rat u Ukrajini, koji je rezultirao prekidom globalnih lanaca snabdevanja i naglim porastom cena energije i hrane.

Reakcije vlada širom kontinenta samo su pogoršale problem, jer su se, da bi sačuvali radna mesta, vlasti se uglavnom opredelile za model subvencija koje su usmerili prema poslodavcima, što je građane – potrošače – dovelo u nezavidan položaj kada su cene u prodavnicama skočile. Za razliku od Evropljana, Amerikanci su imali višestruku korist od jeftine energije i paketa pomoći koje je njihova vlada usmerila uglavnom prema građanima umesto prema poslodavcima kako bi ih podstakla da troše.

Evropa inače ima moćnu izvoznu industriju, a u prošlosti su se stanovnici mogli osloniti na nju. Međutim, Kina, koja predstavlja ključno evropsko tržište, takođe je u ekonomskim problemima, koji se potom prelivaju na Evropu. Visoki troškovi energije i ogromna inflacija kakva nije viđena od 1970-ih smanjuju konkurentnost evropskih proizvođača na međunarodnim tržištima i narušavaju nekada harmonične radne odnose na kontinentu. Sa usporavanjem globalne trgovine, zavisnost Evrope od izvoza – koji čini oko 50% BDP-a evrozone u poređenju sa 10% u Sjedinjenim Državama – postaje slabost.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), potrošnja u 20 zemalja članica evrozone smanjena je za oko 1 odsto od kraja 2019. godine. S druge strane, u SAD je u istom periodu porasla za skoro 9%. Evropska unija sada čini oko 18% ukupne svetske potrošnje, a SAD oko 28%. Pre petnaest godina, EU i SAD su činile oko četvrtine ukupne svetske potrošnje.

Cene hrane u junu najniže u posljednje dve godine

Cene hrane u junu najniže u posljednje dve godine

Cene hrane na svetskom nivou pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dve godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, izvestila je agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-ov indeks cena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u junu za 1,4 posto u odnosu na vrednost u maju i iznosio je u proseku 122,3 boda, što je njegova najniža vrednost od aprila 2021. godine, javlja Reuters.

To znači i da je bio za 23,4 posto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

BUDUĆNOST GRAĐEVINARSTVA

U privredi Srbije postoji jedan sektor koji daje značajan doprinos padu: to je građevinarstvo, koje u prvom tromesečju ima realan pad od 1,5 odsto. Nažalost ovo nije pojava koja se nije očekivala.

Predviđanja su od ranije ove godine da će visoka inflacija umanjiti raspoloživi dohodak domaćinstva, što će smanjiti tražnju za nekretninama. Takođe, kamatne stope znatno su povećane, a pošto se građevinarstvo uglavnom finansira iz kredita u evrima, uslovi zaduživanja za  sada su znatno nepovoljniji, što takođe utiče na pad izgradnje.

 

 

Jedanaesta „strana“firma iz Srbije pobegla, ostavila dugove i niko im ništa ne može

Skorašnji odlazak turske fabrike „Džinsi“ iz Leskovca je 11. u nizu slučaj da se strani investitor samo preko noći pokupi i ode iz zemlje, a zaposlene u fabrici, ako i obavesti o odlasku to učini preko SMS poruke. Za razliku od prethodnih, „Džinsi“ se udostojio da isplati plate.

Dali je razlog ovim poslovnim odlukama navedenih preduzeća loše stanje na svetskom tržištu gde one uglavnom plasiraju svoje proizvode, neatraktivnost Srbije za poslovanje ili istek Ugovora po kojima su dobili ogromne stimulacije od države, videće se uskoro.

Pad u Nemačkoj

Industrijska proizvodnja u Nemačkoj je u maju neočekivano pala za 0,2 odsto u odnosu na april, saopštio je danas nemački Savezni zavod za statistiku Destatis.

Tržišta su očekivala da će industrijska proizvodnja ostati na istom nivou kao u aprilu, kada je zabeležen mesečni rast industrijske proizvodnje od 0,3 odsto, tako da je majski rezultat razočarao ekonomiste koji su očekivali da će se ovaj trend nastaviti.

U maju je značajno opala proizvodnja farmaceutskih proizvoda – mesečno za 13,1 odsto, kao i proizvodnja energije – za sedam odsto, navodi se u saopštenju statističkog zavoda sa sedištem u Visbadenu.

Porasla je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica – mesečno za 4,9 odsto.

Sa druge strane proizvodnja proizvoda za široku potrošnju smanjena je mesečno za 1,2 odsto, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,5 odsto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 1,3 odsto.

Proizvodnja u građevinarstvu je mesečno opala za 0,4 odsto.

Na godišnjem nivou, rast industrijske proizvodnje u maju od 0,7 odsto predstavlja usporavanje u odnosu na aprilskih 1,7 odsto.